TIVAT – Školski brod „Jadran“ uspješno je obavio svoje prvo krstarenje, nakon prošle godine završenog generalnog remonta, na ruti Tivat – La Valeta (Malta) –Kotor. Na krstarenju su bili studenti, profesori i saradnici Pomorskog fakulteta Kotor. „Jadran“ je nakon osmodnevnog krstarenja uplovio u Tivatski zaliv i usidrio se ispred lučice Kalimanj, a onda isplovio za Kotor gdje su studente na kotorskoj rivi dočekali roditelji. Školsko krstarenje pod nazivom „Plovidba 2018“ obuhvatilo je praktičnu obuku za 47 studenata studijskih programa – nautika, brodomašinstvo i pomorske nauke. Tokom osmodnevnog krstarenja studenti su obišli pomorske muzeje u La Valeti, sproveli obuku u Malta Pilots Research Simulator centru i uvježbavali uplovljavanje dva kruzera u Luku La Valeta, a tokom plovidbe školskim brodom Mornarice VCG imali su priliku da plove i pod jedrima.
Na povratku sa Malte, posada „Jadrana“ i studenti spustili su vijenac u more ispred Medove čime su odali poštu poginulim crnogorskim dobrovoljcima prilikom pomorske tragedije parobroda „Brindisi“, koji je kod ove albanske luke potonuo 6. januara 1916. godine.
U Pomorskom fakultetu Kotor ističu da je ovo školsko krstarenje proteklo bez ikakvih problema i da su realizovane sve planirane aktivnosti.
Krstarenje „Jadrana“ proteklo je u sjenci diplomatske borbe zvaničnog Zagreba, koji je Vladi Malte uputio protestnu notu tražeći da otkažu gostoprimstvo „Jadranu“ za koji tvrde da je „otet u građanskom ratu devedestih godina“.
Krstarenje „Jadrana“ nakon remonta vrijednog 1,7 miliona eura bilo je neuspješno planirano u prošla dva navrata, zbog političkog pritiska zvaničnog Zagreba koji od Crne Gore traži taj brod. Najveći šamar Ministarstvu odbrane i VCG desio se u aprilu prošle godine kada je pompezno najavljivano putovanje za Veneciju naglo otkazano. „Jadran“ je tada trebalo da plovi na ruti Tivat – Venecija – Koper – Kotor, što je Hrvatska spriječila političko-diplomatskim pritiskom jer joj je bilo problematično što bi brod pristao uz hrvatsku granicu u Sloveniji.
Hrvatska strana koristi svaku priliku da Crnoj Gori stavi do znanja da su joj dali podršku na putu za NATO, te da bi za Hrvatsku zbog političke pozadine priče o povratku „otetog broda” bilo nezgodno da „Jadran” u ovom trenutku prolazi pored njenih teritorijalnih voda.
Diplomatska ofanziva doživjela je svoj vrhunac tokom nedavnog zvaničnog obilježavanja jubileja stogodišnjice od strijeljanja pobunjenih austrijskih mornara u Boki. Hrvatski ambasador Veselko Grubišić tada je organizacionom odboru za proslavu jubileja prenio da je nedopustvo da vijenac u more bude spušten sa „Jadrana“, što je i prihvaćeno. U hrvatskoj javnosti poslednjih godina plasiraju se teze da je JNA nakon izbijanja građanskog rata u Hrvatskoj 1991. „Jadran” otela iz Splita i odvela ga u Boku. Oni smatraju da je Split poslednja matična luka broda i da treba da pripadne Hrvatskoj sukcesijom vojne imovine bivše SFRJ. Iako crnogorska strana zvanično ćuti, Hrvatska želi da aktuelizuje pitanje „Jadrana“, uporedo sa rješavanjem pitanja razgraničenja na Prevlaci.Ž.K.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
